logodj2yicon2ficon2

Na đakovačkom KBF-u održana komemoracija za papu emeritusa Benedikta XVI.

Srijeda, 11 Siječanj 2023 10:00

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 10. siječnja 2023. godine održana je komemoracija za pokojnog papu emeritusa Benedikta XVI. Komemoracija je započela izvedbom gregorijanskog korala „Ja sam uskrsnuće i život“ u izvedbi pjevačkog zbora KBF-a u Đakovu. Nakon pjesme student Petar Tustanovski i studentica Lucia Tica pročitali su nekoliko važnijih podataka iz životopisa Benedikta XVI., napose o njegovu rođenju, krštenju, biskupskom ređenju i geslu, te naposljetku o njegovu mandatu Rimskog prvosvećenika.

Poticajnu riječ o papinu životu i djelu u tri misli izrekao je v.d. dekana, prof. dr. sc. Ivica Raguž. U prvoj misli govorio je o lakoći čitanja, navodeći kako su tekstovi Benedikta XVI. napisani da ih se može lako čitati i tako upoznati vjera u Isusa Krista, da se može upoznati i tradicija Crkve. „Razlog laganog stila/jednostavnog stila pisanja Benedikita XVI., koji omogućuje lakoću čitanja i učestalost čitanja, jest takozvani „ribarski stil“ – ponizni stil, koji ne čini ništa drugo nego imitira/nasljeduje stil Svetoga pisma. To je stil svih crkvenih otaca. Što jednostavnije se piše, tim kroz jednostavnost ne progovara ljudska mudrost nego Kristova mudrost. Možda je sada tek početak istinske recepcije njegove misli, jer se više na njemu ne može graditi vlastita karijera“, rekao je dekan Raguž.

U drugoj misli govorio je o jeziku teologa, rekavši kako se i danas u teologiji čuje samo jezik filozofije, sociologije, psihologije i svih mogućih studija. Uvijek se govori jezikom drugih. „Ono što je Ratzinger htio postići i kao teolog i kao papa je upravo suprotno: biti sposoban govoriti jezikom Pisma, Tradicije, a ne jezikom filozofije, sociologije, psihologije i drugih znanosti. Ratzinger se u mnogim svojim promišljanjima žestoko suprotstavio takvoj teologiji ‘koja govori jezikom drugih’, koja se, da bi opstala na sveučilištu, pretvara u historijsku teologiju, praktičnu teologiju, psihologizirajuću teologiju, psihoterapijsku teologiju“, rekao je među ostalim, dodajući kako papa Benedikt XVI. poziva na otkrivanje teologije koja će govoriti Kristovim jezikom – jezikom Pisma i Tradicije.

U trećoj misli dekan je govorio o jednom promišljaju pape Benedikta XVI. kada je tumačio reljef s crkvene propovjedaonice u talijanskom mjestu Troia. Rekao je: „Do sada nije odgonetnut smisao reljefa. U središtu je lav koji proždire janje, a protiv toga lava bori se psić. Današnja teologija, a i sam Benedikt XVI., nisu sigurni koga predstavlja lav i psić. Možda današnja sveučilišna teologija predstavlja lava koji proždire vjeru kršćansku. I Papa naziva takvog teologa „žderačem“ kršćanske vjere. A možda je teolog, kaže Joseph Ratzinger, nismo sigurni, možda je teolog upravo taj smiješni psić koji pokušava pružiti otpor duhu ovoga svijeta, koji se trudi biti ne žderač, već niti „čuvar vjere“. Taj reljef predstavlja veliko upozorenje za današnju modernu teologiju, za teologe i vjeroučitelje, da se preispitamo jesmo li znanstveni žderači vjere ili pak, što da košta, smiješni psići, ali koji hrabro pružaju otpor lavu današnjega društva i čuvaju vjeru.“

U drugom dijelu svojega govora prof. Raguž istaknuo je i protumačio neke misli iz članka Benedikta XVI. „Duhovni temelj i crkveno mjesto teologije“. Na kraju komemoracije studentica Maria Dragomirović i student David Ferić pročitali su nekoliko citata iz tekstova Benedikta XVI., dok ih je na klaviru pratio student Mario Perinec. Uslijedila je kratka molitva, a program je završio pjesmom „Na gozbu kralja Jaganjca“.